Ostale sorte
Borgonja (Blaufränkisch)
Iako se dugo smatralo da je borgonja autohtona istarska sorta vinove loze, nedavno je genetskom analizom utvrđeno da dijeli isti genotip kao i frankovka. Bez obzira na to, borgonja ima dugu tradiciju uzgoja u Istri. U okolici Poreča i Višnjana, borgonja je do prije samo nekoliko desetljeća bila zastupljenija od terana. Uzgaja se na području Istre, uglavnom u vinogorju Zapadna Istra te je i danas nazastupljenija u okolici Poreča. Sinonimi (ostala poznata imena): frankovka, Blaufränkisch, frankinja, modra frankinja, Franconia, Kékfrankos, Lemberger.
Boja
Tipična borgonja je rubinski crvene boje.
Arome
Ovo vino ima intenzivne arome kupine i maline, uz mirisne note ljubičica te profinjenu svježinu i aromu crvenog papra koja zaokružuje meke voćne i biljne note, obogaćene klinčićem i nježnim taninima.
Sansigot (Sušćan)
Ova je sorta ime dobila po talijanskom imenu otoka Suska, Sansego, ali i grčke riječi za origano - sansegus. Na otoku Susku, gdje se tipično uzgaja od pamtivijeka, postoji čak i prezime Sansegoti. Na otok su ga navodno donijeli stari Grci, a pjeskovito tlo pokazalo se idealnim za uzgoj ove sorte. Upravo je to pješčano tlo spasilo ovu sortu od izumiranja u vrijeme filoksere, nakon čega se glavnina uzgoja ove sorte seli na susjedni otok Krk.
Boja
Crvena.
Arome
Sansigot je vino srednjeg tijela, s prekrasnim notama cvijeća, najčešće ljubičica te crvenog i crnog šumskog voća kao što su maline, kupine, ribiz te živahnim kiselinama. Ovisno o godištu, mogu biti prisutne i arome višanja i trešanja, uz lagane, niske alkohole oko 12 %.
Žlahtina
Ova autohtona sorta bijelog grožđa uzgaja se najviše u Vrbničkom polju na otoku Krku. Ime joj dolazi od staroslavenske riječi za plemenit - žlahten.
Boja
Žlahtina je vino zeleno-žute boje, do tamno-žute boje slame.
Arome
Ovo lagano vino osvježavajućeg okusa ima diskretne i prepoznatljive sortne arome smilja, jabuka i oskoruše.